Boja izaziva različite emocije, uključujući strah, sreću, uzbuđenje i anksioznost. Psihologija boja seže kroz različite kulture i polja, kao što su marketing, umjetnička terapija i dizajn interijera.
Šta je psihologija boja?
Psihologija boja proučava kako boja utiče na naše emocije, ponašanje i osećanja. Određuje kako različite nijanse stvaraju suptilne percepcije kod ljudi.
Efekti psihologije boja razlikuju se ovisno o kulturi, spolu i dobi.
Različite nijanse izazivaju različite emocionalne reakcije. Na primjer, žuta je vesela i energizirajuća, dok je plava suzdržana i tiha. U dizajnu interijera razne kombinacije boja donose osjećaj smirenosti.
Istorija psihologije boja
Psihologija boja datira još od njemačkog pjesnika i umjetnika Johanna Wolfganga von Goethea 1810. Njegova knjiga, “Teorija boja”, govori o emocionalnim reakcijama različitih nijansi.
Promoviše ideju da boje mogu utjecati na naše emocije i raspoloženje. Godine 1942. njemački neuropsiholog Kurt Goldstein sproveo je svoje prvo naučno istraživanje psihologije boja. Napravio je procjenu motoričke funkcije na pet pacijenata koristeći različite boje.
Iako njegovo objašnjenje nije bilo konačno, on je ideju o boji koja uzrokuje fizičke reakcije učinio popularnom. Drevne kulture u Egiptu i Kini su takođe koristile boje za lečenje, duhovnost i izazivanje emocija.
Zašto je psihologija boja važna
Psihologija boja igra važnu ulogu u tome kako ljudi komuniciraju sa okruženjem i ima čvrstu korelaciju s raspoloženjem. To je također ključno u marketingu jer može utjecati na to kako potrošači percipiraju proizvod ili uslugu.
Kompanije koriste psihologiju boja kako bi povećale lojalnost brendu među svojim kupcima. Učenje kako boje izazivaju emocije pomaže u prepoznavanju preferencija ciljnog tržišta.
Boje raspoloženja i njihovi psihološki efekti
Boje izazivaju različita raspoloženja i emocije. Brendovi koriste psihološke efekte različitih boja raspoloženja da plasiraju proizvod ili uslugu.
Happy Colors
Poznate i kao tople boje, one izazivaju osjećaj sreće, radosti i uzbuđenja. Sretne boje uključuju žutu, crvenu i narandžastu. Žuta često izaziva osjećaj topline i optimizma.
Narandžasta, kao živa boja, stvara osjećaj entuzijazma. Crvena je odvažna i raznovrsna boja koja budi osjećaj energije i strasti.
Angry Colors
Ljute boje, poznate i kao tamne boje, povezane su sa frustracijom, agresijom i ljutnjom. Uključuju tamnocrvenu, smeđu i crnu. Crna se često povezuje sa sofisticiranošću, moći i misterijom.
Nasuprot tome, ljudi je doživljavaju kao agresivnu, prijeteću boju. Iako smeđa ima osjećaj stabilnosti, može izazvati melanholiju i tugu. Tamno crvena je intenzivna, ali povezana je s agresijom i ljutnjom.
Excited Colors
Uzbuđene boje su često jarke i povezane sa radošću i energijom. Uključuju plavu, ružičastu i zelenu. Ružičasta je topla, razigrana i ženstvena. Zelena simbolizira rast i povezana je s prirodom. Plava stvara osjećaj spokoja, povjerenja i sigurnosti.
Nervous Colors
Poznate i kao hladne boje, često su povezane sa strahom i anksioznošću. Tipične nervne boje uključuju sivu, ljubičastu i plavu. Siva, na primjer, izaziva osjećaj apatije, tuge i dosade.
Ljubičasta je egzotična boja koja donosi osjećaj kreativnosti, luksuza i duhovnosti. Ali to može izazvati osjećaj nervoze i anksioznosti.
Uloga i psihologija teorije boja
Psihologija boja igra važnu ulogu u mentalnom zdravlju. Također je ključan u terapiji, zadržavanju pamćenja, dizajnu, marketingu i još mnogo toga.
Mentalno zdravlje
Psihologija boja može uticati na naše raspoloženje i ponašanje. Neki stručnjaci za mentalno zdravlje koriste terapiju bojama (hromoterapija) za liječenje stresa, anksioznosti i depresije. Terapija bojama stimuliše različite vibracije i emocije kako bi poboljšala dobrobit i ravnotežu i može uključivati umjetničku terapiju, terapiju razgovorom i muzičku terapiju.
Dizajn i marketing
Boja određuje kako potrošači percipiraju i reaguju na proizvod ili uslugu. Na primjer, plava simbolizira povjerenje i lojalnost. Korištenje plave boje u logotipu ili marketinškoj kampanji stvara pozitivan imidž brenda.
Učenje i zadržavanje pamćenja
Informacije o kodiranju bojama pomažu u procesu učenja i pamćenja. Boje djeluju kao vizualni znak, pomažući pojedincima u povezivanju informacija sa specifičnim konceptima i emocijama.
Jestivost i ukus
Boja takođe utiče na ljudsku percepciju ukusa i ukusa. Na primjer, plodovi svijetle i podebljane boje su svježi, za razliku od onih dosadnog izgleda. Mutne boje sugeriraju da je hrana manje ukusna. Proizvođači hrane koriste umjetne boje kako bi stvorili vizualnu privlačnost svojih proizvoda.
Vrijeme
Jarke boje izazivaju uzbuđenje i energiju, čineći da vrijeme prolazi brže. Zagasite boje mogu učiniti da vrijeme prolazi sporijim tempom. Ljudi povezuju dosadne boje sa dosadom i tromošću.
Ako vam se sviđa naša stranica, podijelite je sa svojim prijateljima & Facebook
