Putnici iz cijelog svijeta imaju privilegiju da vide Haussmannu arhitekturu iz prve ruke kada posjete grad Pariz. Gradski planer iz 19. veka, Georges-Eugene Haussmann, kreirao je izgled modernog grada Pariza.
Iako je Haussmannovo delo ključno za grad, to nije bio organski proces. Umjesto toga, trebalo je izvršiti veliko uništenje nešto manje od 20.000 zgrada prije nego što njegovi nacrti prevladaju.
Kratka istorija Haussmannove arhitekture
Početkom i sredinom 19. vijeka Pariz je bio mračan, zakrčen i bolešću pogođen grad. Grad je patio od kolere, rasprostranjenog kriminala i kanalizacionog sistema koji nije mogao zadovoljiti potrebe njegovih stanovnika. Francuski car Napoleon III je imenovao Haussmana da uvede red u ovaj haos.
Haussmann je napravio tri glavne magistrale kako bi olakšao saobraćaj u gradu, ujednačio izgled zgrada i izgradio novi kanalizacioni sistem i akvadukt za dovod svježe vode.
Da bi ostvario svoje planove, Haussmann je 1853. započeo izgradnju i uništavanje starih zgrada koje nisu odgovarale njegovoj namjeni. Srušio je 19.730 zgrada, zamijenivši ih sa 34.000 novih. Haussmann nije bio od onih koji biraju favorite; čak je uništio i kuću u kojoj su ga roditelji odgajali.
Neprekidna gradnja trajala je do 1870. godine, kada ga je vlast otpustila zbog političkog protivljenja i prekomjerne potrošnje. Njegov nasljednik je izvršio Haussmannovu viziju grada, dovršivši svoj plan 1927.
Definiranje karakteristika Haussmannove arhitekture
Haussmannov cjelokupni dizajn stvorio je jedinstven izgled javnih i privatnih zgrada. Arhitekta Charles Garnier dizajnirao je zgrade u stilu renesansnog preporoda koji je nazvao Napoleon III. Bio je to eklektičan dizajn koji je koristio dekorativne elemente iz drugih stilova kako bi stvorio jedinstven izgled.
Hausmanov stil arhitekture najbolje se vidi u njegovim stambenim zgradama. Svaka pariška zgrada ima prepoznatljiv izgled za kojim mnogi ljudi danas žude zbog svog autentičnog i šarmantnog stila.
Vanjske karakteristike Haussmannovih zgrada
Zgrade u Haussmannovom stilu imaju kamenu fasadu, sa krovom nagibom od 45 stepeni i balkonima od kovanog gvožđa. Zgrade zaista prelaze šest spratova. U prizemlju svake Haussmannove zgrade nalaze se trgovine. Prvi sprat, nazvan "mezanin", koristi se za skladištenje i stanovanje. Drugi sprat bio je rezervisan za najbogatiju klijentelu kako bi ih spasila od penjanja iscrpljujućim stepenicama. Ova etaža je imala najviše stropove, neprekinuti balkon i najdekorativnije prozorske letvice. Treći i četvrti sprat imali su konvencionalniji stil sa nižim plafonima i standardnim profilima. Nakon Haussmanovog perioda i labavija ograničenja gradnje, neki su dodali male balkone na ove podove. Peti sprat je takođe imao niže plafone, ali kontinuirani balkon kako bi se sačuvao vizuelni balans sa balkonom na drugom spratu. Danas mnogi ljudi žele da žive na ovom spratu. Šesti sprat, odnosno tavan, bio je rezervisan kao soba za sobarice. Danas su oni postali poželjni prostori jer sadrže mnoge poželjne arhitektonske karakteristike, kao što su izložene stropne grede i pogled na grad s krova.
Haussmannovo naslijeđe
U svoje vrijeme, Haussmann je bio kontroverzna ličnost. Mnogi su kritizirali njegove napore i prozvali mu nadimak „rušitelj“. Tvrdili su da je uništio srednjovjekovni šarm grada i raselio mnoge njegove najsiromašnije stanovnike. Malo je ljudi dalo Haussmannu zasluge za njegova dostignuća tokom njegovog života.
Čak i poslednjih godina, Haussman je imao komplikovano nasleđe. Sve do 1980-ih, ljudi nisu cijenili Haussmannove građevinske strukture. Umjesto toga, moderni urbanisti su srušili njegove zgrade kako bi napravili mjesta za moderne staklene i betonske konstrukcije.
Danas sve više ljudi cijeni Haussmannov stil gradnje koji definira parišku arhitekturu i njegovu usmjerenu težnju da poboljša grad Pariz.
Ako vam se sviđa naša stranica, podijelite je sa svojim prijateljima & Facebook
